100 najuticajnijih stranica američkog stripa, stranice 81-85

0

Približavamo se kraju ove ekspedicije. Danas ćemo se još malo zadržati u 90-im.

Serijal tekstova o 100 najuticajnijih stranica američkog stripa vam donosimo kako bi malo bolje približili čitateljima sa ovih prostora dešavanja u američkom stripu kroz istoriju.

Serijal tekstova o 100 najuticajnijih stranica američkog stripa vam donosimo kako bi malo bolje približili čitateljima sa ovih prostora dešavanja u američkom stripu kroz istoriju. Stranice su odabrane od strane tima profesionalaca, kritičara, novinara i istoričara koje je okupio američki magazin Vulture.

Black Hole No. 1 (1995)

Autor: Charles Burns

Da bi postavio scenu za svoj horor iz predgrađa, Black Hole, Charles Burns počinje sa sveameričkim uvodom u evisceraciju. Svoj prvi odeljak naziva „Biologija 101“, a dan je za školsko seciranje žaba. Isprva je, srednjoškolac Keith je oduševljen što su on i Chris postali laboratorijski partneri. “Iznenada, neobjašnjivo, Keith je posečen rezom koji je upravo napravio. On gleda u crnu rupu koja se otvara i bljesne iz svojih otvora. Crna rupa se otvara iz ženskog stopala, ženska koža se ljušti po kičmi, ženska vagina prekrivena rukom iz koje vire stidne dlačice. 

Black Hole premošćuje žanrove. Na momente je jezivi horor, a na momente sardonska komedija. Kada Keith zaviri u crnu rupu ništavila, smrtnosti i postojanja, on je još jedan običan adolescent koji od toga pravi fore o vagini. Burnsova nepogrešiva estetika je puna neprilagođenih krivina, namerno u svakom gestu. On je stripom Black Hole inspirisao mnoge stvaraoce da istražuju strahote naših tela i sebe.

The Acme Novelty Library No. 6 (1995)

Autor: Chris Ware

„GETE:„ ARHITEKTURA JE ZAMRZNUTA MUZIKA“. 1995. godine, Chris Ware je te reči napisao, atipičnim, izgrebanim, velikim slovima, u gornjem levom uglu sveže stranice sketchbook-a. Ispod Geteove tvrdnje Ware je napisao sopstvenu obradu: “Mislim da je ovo estetski ključ za razvoj crtanih filmova kao likovne forme.” Pogledom na Wareov grafički roman Jimmy Corrigan: The Smartest Kid on Earth (prvobitno predstavljen u serijalu The Acme Novelty Library) i videćete zašto Geteova definicija važi. Ware dizajnira svaku stranicu sa strogošću i pažnjom arhitekte, dostojnim čikaških gradskih pejzaža koje on s poštovanjem reprodukuje. “Frozen” je pogodan opis kako za ove prigušene, prazne scene, tako i za omamljene likove koji u njima obitavaju, njihov život zarobljen u ponavljajućem ponašanju, depresivnim ciklusima i porodičnim tragedijama koje se ponavljaju generacijama. Moderni Jimmy Corrigan (ne „najpametniji klinac na zemlji“, ali nesmotreni tužni čovek 36-godišnjak) posrće kroz jedan poraz za drugim, dok je najveća nesreća zadesila njegovog dedu Jamesa. 

Osmogodišnji James jedva veruje u svoju sreću dok je na dan otvaranja istražio 1893. svetsku izložbu Kolumbija; sa zorenjem zore, i ja i Džejms shvatamo da ga je ogorčeni otac poveo na izložbu i „pravo do ivice najveće zgrade na svetu“ samo da bi ga tamo napustio. U noćnim morama zatrpanim traumama, James vidi sebe kako se baca sa osmatračnice zgrade, ali njegov svet se nije završio na „zaista dramatičan način“, već očevim „dosadnim“ mrmljanjem, mahnitim pogledom, neprimećenim korakom u stranu. „Nisam baš obraćao pažnju“, podseća James: tuga koja izbija sa stranice obiluje zadivljujućom pažnjom koju Ware posvećuje – vidimo neoklasicističku zgradu , njene ukrašene stubove, svetlost i senku u uglovima, ljudi u daljini slični su mrljicama, tačno u trenutku kada James ostaje bez oca. A na Wareovim matematički smanjenim panelima vidimo da se Jamesov svet neprestano sužava. Poslednji, maleni panel bez slike na njemu beleži samo uzaludnu želju – „čekajući da se otac vrati.“ Budući da je Jimmy Corrigan, Wareov karakteristični stil „smrznute muzike“, precizan i elegantan, odjeknuo kroz savremeni svet stripova, uticao je na strip stvaraoce, a može se pohvaliti fanovima van sveta stripa – Zadie Smith, JJ Abrams i Ira Glass, su samo neki od njih.

Kingdom Come No. 1 (1996)

Pisac: Mark Waid; Crtač: Alex Ross; 

Stripovi o superherojima su otišli ​​predaleko. To je glavni smisao Kingdom Come, Alex Rossa i Marka Waida, mini serijala o tome šta se dešava kada se nova generacija superheroja pojavi bez skrupula svojih mentora, napuštajući ideale koji su prouzrokovali njihove prethodnike da drže svoju moć u kontroli i ne ubijaju zločince protiv kojih su se borili. Katastrofa pogađa kada ovi mlađi, oštriji junaci, u svojoj nepromišljenosti, nehotice izazovu nuklearnu katastrofu u američkom srcu, prouzrokujući da Superman izađe iz penzije i vodi krstaški rat za ideale za koje se svojevremeno zalagao. Prvenstveno zbog Rossovog jedinstveno naslikanog fotorealizma i naklonost prema ikonografiji najveće generacije, Kingdom Come uokvirio je Supermanov povratak ovom svetu.. Godine 1996. amoralni superheroji bili su nadasve popularni jer su kreatori pokušali da rekreiraju estetiku tmurnih dekonstrukcionističkih hitova iz prethodne decenije, ali bez zamišljene kritike koju su evocirane priče su izazivale.

Na jednom izvanrednom naletu Supermana na celoj stranici, Ross definiše njegovo prisustvo poznatim upečatljivim, tamnijim štitom na inače klasičnom kostimu, dok mu se u ruci koprcaju bespomoćni maskirani osvetnici. Između vanvremenske ikone Supermana i Rossovog uglednog brenda klasicizma superheroja, ovo je stranica na kojoj Kingdom Come baca svoju rukavicu: Stari junaci su i dalje važni. Biti dobar i dalje je dovoljno. Ostatak Kingdom Comea testirao bi tu tvrdnju, i uprkos tome što je došao do konačnog odgovora, to je rasprava o stripovima superheroja i danas.

Eightball No. 18 (1997)

Autor: Daniel Clowes

Od 1989. do 1997. kad Daniel Cloves nije ni bio siguran da želi biti karikaturista, nacrtao je 18 izdanja antologijskog serijala koji je stvorio pod nazivom Eightball, isprobavajući različite stilove. Kada je došao do broja 11, Cloves je započeo stripovsku priču koja će postati njegov klasik, “Ghost Vorld”, i nastavio je dalje brojem 18. “Ghost World” je opisan kao strip kome dajete svojim prijateljima kako bi im pokazali pun potencijal stripa kao medijima. Strip je osvojio nagrade i inspirisao mnoge imitatore. Nacrtan u finom stilu, jednobojno, bujnom osvetljenjem i kinematografskim jump cut-ovima (na odgovarajući način, adaptiran je u film 2001.), “Ghost World” je portret mrežnog prostora između detinjstva i zrelosti. Usredsređuje se na dve izvanserijske devojčice, Enid (tamna kosa, naočare, puna same sebe) i Rebecca (plavuša, uobičajeni lep izgled). Enid i Rebecca su post-punk devojke sa ”jebi se” stavom prema gotovo svemu.

Na poslednjoj stranici priče, Enid, koja je u ovom trenutku prihvatila tradicionalniji izgled, sprema se da zauvek napusti grad kada slučajno ugleda Rebeccu kako sedi u kafiću s Joshom, njenim jedinim normalnim muškim prijateljem. Rebecca je sada preuzela neke od kvaliteta koje je nekada imala Enid – naočale, kratka kosa, teskoban izgled. Izvan prozora vidimo Enid kako gleda unutra i govori rečenicu: „Narasa si u veoma lepu ženu.“ Cloves ima veliko oko za detalje u svom pripovedanju ( knjige, časopisi, zapisi, znakovi, igračke, meniji, frizure, naočale) i još veće uho za realan dijalog (neko se pita kako bi mogao tako snažno okarakterisati američke ženske tinejdžere). Njegov najređi dar, posebno u svetu stripa, je njegovo evociranje unutrašnjih života kritičnih, znatiželjnih devojaka koje istražuju i preispituju svet i svoje mesto u njemu.

Preacher No. 24 (1997)

Pisac: Garth Ennis; Crtač: Steve Dillon; Kolorista: Matt Hollingsworth;

1995. godine, DC Vertigo edicija zrelih tematika i stripova za odrasle bila je na raskršću. Njihov glavni naslov, strip Neila Gaimana, The Sandman, trebalo je da završi početkom 1996. i niko zaista nije bio siguran da li će edicija preživeti bez nje. Srećom, spasili su ih lansiranjem neobičnog serijala pisca Garth Ennisa i umetnika Stevea Dillona pod nazivom Preacher, koja je Vertigo-u dala prvi veliki hit nakon mnogo godina. Preacher je ispričao priču o svešteniku u malom teksaškom gradiću po imenu Jesse Custer koji je iznenada prihvatio Božiju reč: on može naterati ljude da rade sve što im kaže. Zajedno sa bivšom devojkom (koja sada radi kao atentator) i svojim novim najboljim prijateljem (irskim vampirom), Jesse je putovao preko Sjedinjenih Država pokušavajući da nađe Boga. Naišli su na Grail, tajnu versku organizaciju koja je upravljala svetom iza scene, kontrolišući Mesiju, urođenog potomka Isusa Hrista.

Preacher je postao poznat po nasilju i humoru, oba su izložena na ovoj neurednoj stranici. Ennis je smislio iskrivljene ideje, a Dillon će ih izneti na takav način da se učini da gotovo i nisu stvarne. Preacher je nadahnuo adaptaciju AMC TV-a i legiju stripova u Vertigo-u i drugde, i svi oni su pokušali da uhvate opscenu magiju.

Najuticajnije stranice američkog stripa 76-80  možete videti OVDE.

Nastavak: 100 najuticajnijih stranica američkog stripa 81-85 vas očekuje naredne nedelje.

Izvor: Vulture

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x