Ko zapravo, čita Zagora: Ljubav prema Zagoru se prenosi s kolena na koleno!
Jednom prilikom je urednik Zagora u izdavačkoj kući Serđo Boneli Editore Moreno Buratini, u izjavi za Strip Blog, a na temu da li će se nekada radnja Zagora odvijati u Srbiji, rekao da “postoji potreba da se Zagor što pre vrati u Darkvud zato što italijanska publika uvek preferira avanture iz Darkvuda” (ni domaća publika nije ništa otvorenija).
![ko zapravo cita zagora stripblog](https://i0.wp.com/stripblog.in.rs/wp-content/uploads/2019/10/5df6f3ef65805c56bd3b3ec4375ef74f.jpg?fit=640%2C360&ssl=1)
Još je dodao da italijanska publika “ne ceni dalja putovanja, van granica tradicionalne šume gde naš junak ima svoju kućicu.“ Ovo je možda i dovoljna opis u prilog priči o tome ko čita avanture o Duhu sa sekirom, kakva je to publika i čija je zapravo Zagor ciljna grupa?
Zagor je stripski junak koji je prevalio pola veka postojanja, a vizuelno ga je stvorio Galieno Feri. Može se reći i po svom izgledu, ali ko poznaje avanturistički život samog tvorca, onda može da prepozna i njegov avanturistički duh u Zagorovim dogodovštinama. Baš takvu publiku traži ovaj strip, publiku željnu avantura, klince avanturističkog duha i one koji se sećaju svojih mladalačkih dana.
Pročitajte: Šetnja kroz Darkvud
Još u ono staro doba, kada se u 13. broju Zlatne serije šesdesetih godina prošloga veka, pojavio Zagor u slobodnoj prodaji na prostorima bivše Jugoslavije, mladi avanturisti i nestašni dečaci su prepoznali ovaj strip kao svoje redovno štivo. Klinci su ga kupovali, razmenjivali na ulici, prodavali stari broj da bi odmah kupili novi i tako je išlo u nedogled, od skraćenog “Nasilja u Darkvudu” do brojeva mnogo dalekih i visokih. Ova bajka sa Zagorom je rasla sa generacijama i svi ti klinci, kada su porasli, kada su zaboravili na ovaj strip i kada su svi primerci koje su sačuvali, nisu prodali, ostali zaboravljeni i u nekoj prašini, i kada su dobili svoju decu, oni su očistili te stripove i dali svojoj deci da uče da čitaju uz Zagora.
Sva Zagorova publika, od tih davnih šesdesetih godina prošlog veka, pa i njihova deca koju su navukli na ovaj strip, pa i njihova deca koja su takođe od svojih roditelja nasledila ljubav prema Duhu sa sekirom postali su pre svega ljudi, a neki sigurno i neljudi. Neki su postal lekari, neki pravnici, neki majstori, automehaničari, vodoinstalateri, bravari, neki su lopovi, kriminalci, neki su bogataši neki su beskućnici, a svi su oni samo jedno, ljubitelji Zagora. Ostavlja se utisak da devojčice, devojke, žene slabije čitaju priče o Zagoru, to je pravi strip za dečake, avanturiste, mada ima i dama koje su pustolovnog duha. Danas klinci od svojih nostalgičnih roditelja dobijaju Zagora i to se dobro vidi na strip festivalima.
Sve ovo rečeno u prethodnom pasusu dovodi nas do jednog zaključka, a to je da Zagor spaja ljude, da ih miri i sjedinjava. U svim državama bivše Jugoslavije, na svim jezicima naroda i narodnosti, Zagor je ime koje se izgovara isto, znači isto i uvek izaziva osmeh i radost na licu onih koji pričaju o njemu. Možemo se saglasiti oko istorije ili imati drugačiji stav, možemo biti zločinci ili žrtve, možemo biti dobri i zli, sve su to različite predstave, različitih ljudi, ali sva neprijateljstva i svi nemiri prestaju kada se spomene Zagor.
Šta je Zagor postao uz svoju publiku? Postao je na ovim našim prostorima sinonim za strip, čim se spomene ta reč svi kažu: “aha znam Zagor i to”, ili neke slične rečenice. Zagor i njegov dom Darkvud opšte su poznato mesto svima. Danas nije ni čudo što postoji i u šali formiran kult Zagora nazvan “Ferijevi svedoci”, tako se zovu svi poklonici izvornog strip junaka i njegovog tvorca. Oni su veoma o negativno nastrojeni prema svakom odstupanju od Ferijevog crteža, logike kadra i svega što nije Feri.
Važno je još jedno napomenuti to da za pisanje tekstova o Zagoru je zaista potrebna velika i jaka petlja. Zagor je kult, Zagor je bog.
Zato Ferijevi svedoci, oprostite nam.
Čitaju ga oni zbog kojih i čitaoce ozbiljnijih stripova ljudi smatraju za debose.
A ti is neki ozbiljan tip,vidim ja to na prvu
Ne laprdaj
Nema boljeg od Zagora