Nauka i tehnologija u Marvelovom Univerzumu

Roditelje ovo oduševljenje djece Spider-Manom, Iron-Manom, Thorom, Wolverinom, X-men, Avengersima i svim pratećim likovima, dobrim i lošim, iritira. I zaista, kada dođete klincu pomoći da uradi zadaću (čitaj: objasniti gradivo i suhom strogoćom tjerati da se zadaće na vrijeme urade) zadnja stvar koja vam treba u životu jesu Green Goblini, Lizardi, Dr Ockovi, Venomi te pitanja “je li bolji Spider-Man ili Iron-Man?”. Roditelje ovo oduševljenje dodatno sluđuje jer moraju kupovati čitav niz popratnih accessoira – Lego pakete sa ovim junacima, majice, ruksake, nove pernice, stripove, praviti tematske rođendanske partije i tako dalje i tako bliže. nauka nauka nauka nauka nauka nauka nauka

Ono što primjećujem jeste da roditelji gube kontakt sa svojom djecom jer ne ulaze u svijet Marvelovih junaka. Šteta. Djeca se u ovom trenutku (bar do pojave novog filma iz franšize) ne oduševljavaju “Ratovima zvijezda” ili “Zvjezdanim stazama” , stvarima koje njihovi roditelji obično dobro poznaju jer su to bile njihove furke iz djetinjstva (zaboravljajući pritom da su i njihovi roditelji kolutali očima na te njihove pasije). Zbog toga dolazi do “communication breakdown” između roditelja i djece. I u tom sukobu, roditelji gube, prestaju biti aktivni učesnici igre, komunikacija se gubi i prijeti otuđivanje. A što je najgore, roditelji prestaju biti “cool”. A vjerujte mi, današnjoj djeci je najvažnije da je neko “cool”. Cool osobu mogu slušati i poslušati.

Kako okrenuti ove cool junake da rade za vas, a ne protiv vas?

Meni se lično sviđaju ti junaci. Možda manje u stripu, a više na filmu. I koristim ih za svoje potrebe.

Primijetila sam da u većini priča o ovim junacima postoji neki naučni koncept u pozadini. Taj koncept je uvijek naučno-fantastičan, naravno, negdje potpuno nerealan, više kao neka fantazmagorija i nauka koja se nikada ne bi mogla ostvariti, a ponegdje prosijavaju neki prilično ozbiljni naučni koncepti. Koji su to sve koncepti? Probaću nabrojati sve kojih se sjetim.

1. Mutacije – nasljedne promjene na genetičkom materijalu
Mutacije su nasljedne promjene na DNK, pri čemu je ponekad dovoljno da se promijeni samo jedno “slovo” genetičkog koda pa da se promijeni i smisao “rečenice”. Većina mutacija su, zapravo opasne i pogubne za organizam te organizmi pogođeni mutacijom obično ne preživljavaju. Ipak, ponekad se ispostavi kako je mutacija vrlo pogodna i da jedinci-nositelju daje određene prednosti unutar populacije. Takva jedinka preživljava i prenosi svojstvo na svoje potomke. Mutacije su jedan od temelja evolucije, premda sudbina  pogodne mutacije u mnogome ovisi o ostalim faktorima evolucije. 
Gdje: X-men, Wolverine, Spider-Man, The Amazing Spider-Man

2. Horizontalni prenos gena i transgenetičke vrste
Tehnički termini “vertikalni” i “horizontalni” prenos gena su vrlo jednostavne stvari – pod “vertikalnim prenosom gena” podrazumijevamo prenos gena sa generacije na generaciju, sa roditelja na potomke, dok termin “horizontalni prenos gena” znači svaki prenos gena koji nije sa roditelja na potomke. Takav prenos je, recimo, kada virus ugradi svoju DNK u neki organizam. Tako nešto se dešava u prirodi, vrlo vjerovatno u vašoj blizini, u istom trenutku kada čitate ove redove. Postojanje takvog mehanizma naučnicima je omogućilo da manipulišu sa genetičkim materijalom i stvaraju genetički modificirane sojeve. Ipak, bez vektora koji nosi strani gen (“strani gen”=gen nesrodne vrste) horizontalni prenos gena nije moguć. Zato je nemoguće da vas ugrize genetički modifikovan pauk i da postanete Spider-Man. Isto tako nije moguće da ako jedete GMO lososa da vam se u vašu DNK ugradi gen neke arktičke jegulje ili da svjetlite ako pojedete fluorescentni GMO paradajz (koji ne postoji).
Gdje: Spider-man i The Amazing Spider-Man

3. DNA-fingerprinting
O tome sam već pisala. Otisak DNK umjesto otiska prsta kao vrsta identifikacije. Vizuelno i grafički interesantna stvar, korišteno kao inspiracija za dizajn prostorija biotehnološke kompanije Oscorp u filmu “The Amazing Spide-man”

4. Epigenetika 
Epigenetika je danas jedna vrlo pomodna grana genetike iz vrlo jednostavnog razloga: objašnjava neke stvari koje postojanje same DNK ne može objasniti. “Epi” znači “površina” i radi se o svim onim utjecajima “na površini DNK” koji imaju određenog odraza na regulaciju aktivnosti gena. Da bismo razumjeli o čemu govori epigenetika, treba shvatiti da je DNK u jezgri stanice smotana u jedno vrlo zapetljano klupko. Stabilnost ovog klupka obezbjeđuju određeni proteini – histoni. Kada je DNK maksimalno “zapetljana”, hromosomi su najvidljiviji pod mikroskopom i ne odvija se iščitavanje genetičke poruke u neki protein tj. transkripcija i translacija, nego se vrši dioba DNK (duplikacija). Kada je DNK opuštena, onda se vrši sinteza proteina tako što se u malim staničnim strukturama zvanim ribosomi poruka koju DNK nosi – raspored slova – prepisuje sa genetičkog pisma na pismo aminokiselina koje se nižu u zapisanom redoslijedu i tako spajaju u protein. 

Međutim, postoje molekule zadužene za “zbijanje” i “razvijanje”. Ove molekule su “vanjski” faktor u procesu regulacije aktivnost gena. Zamislite da su te molekule neka vrsta prekidača u organizmu. One nisu ni proteini, ni nukleinske kiseline. One, tačnije, neki dijelovi tih molekula (primjerice, neka metilna grupa) se “vežu” na DNK i mijenjaju 3D strukturu DNK te ona bude zapetljana (“zaključana”, “ugašena”) ili otpetljana (“otključana”, “upaljena”). Ta vrsta regulacije se ne dešava u isto vrijeme na cijeloj DNK, nego samo na nekim njenim dijelovima. To znači da jedan gen može biti inaktivan, dok se na drugom vrši prepisivanje genetičke poruke. 
Istina je da hrana, lijekovi i sve što unosimo u organizam može djelovati na DNK (opet upozoravam – ne treba koristiti koncepte epigenetike u svrhu upiranja prsta u vakcine!).
Gdje: Captain America: The First Avenger (Captain America i Red Skull) te Incredible Hulk,  Spider-man 1 i The Amazing Spider-man 2 (Green Goblin)

5. Sučelje mozak – kompjuter, kiborzi
Možda većini ljudi nije najveća želja da postanu kiborzi i da pomoću implantata kontrolišu rad kompjutera ili robota, ali ima ljudi koji to žele i taj se koncept razvija. Na otvaranju Svjetskog prvenstva u fudbalu imali smo prilike vidjeti jedan takav prototip. Današnjoj djeci se ovaj koncept sviđa, ali to ne znači da s njima nešto nije u redu. Jednostavno, djeci tih godina se sviđa moć, jer su mali i slabašni i dovoljno pametni da shvate kako nikada neće biti ni mutanti poput X-mena, niti bogovi, poput Thora, te im  koncept upravljanja mašinom pomoću misli i high-tech standardi izgledaju daleko ostvarljiviji.
Gdje: Iron-Man

6. Paralelni svijetovi, Rosen-Einsteinov most, tamna materija i tamna energija, dodatne dimenzije
Svi ovi koncepti pripadaju svijetu teorijske fizike. Još ne znamo da li postoje, ali LHC i mnogi drugi eksperimenti pokušavaju dokučiti ovaj svijet. 
Gdje: Thor (Rosen- Einsteinov most i paralelni svjetovi) i Thor: The Dark world (tamna materija i tamna energija, dodatne dimenzije).

7. Umjetna inteligencija (Artificial intelligence – AI)
Još jedan koncept koji plaši i koji se razvija velikom brzinom. Mašine koje misle, samostalni algoritmi. Umjetna inteligencija je u filmovima gotovo uvijek povezan sa uništenjem Zemlje i ljudske rase. Tema koja zaslužuju poseban post.
Gdje: Iron-man, The Avengers: Age of Ultron (Ultron i Vision)

8. Dronovi
Kada odraslima spomenete ovu riječ, prvo na šta pomisle jesu male bespilotne letjelice. Kada fanu “Ratova zvijezda” kažete “dron”, pomisliće na franšizu ovih filmova. Kada desetogodišnjaku kažete ovu riječ, pomisliće na Iron-Mana 2 (vojska dronova koju napravi Vanko/Mickey Rourke) i na Ultronovu vojsku. Omnia mutantur, nihil interit i O tempora, o mores. Svaka generacija ima svoju viziju dronova. Također, još jedan vrlo opasan i kontroverzan tehnološki koncept. Traži posebnu priču.

Pročitajte: 5 Najboljih kamea Stena Lija u stripovima

9. Biomaterijali
Jedan od najinteresantnijih biomaterijala danas jeste paukova svila. Nevjerovatno je izdržljiva, jača od kostiju i čelika, fleksibilna i može se rastezati. Jedina mana ovih proteinskih vlakana jeste to što ih još niko nije uspio sintetizirati onako kvalitetno kako to pauk može. Ipak, nekoliko laboratorija u svijetu pokušava riješiti ovaj problem. Da, ono što se vidi u filmu “Spider-man 2” je istina – takva vlakna i te dužine bi mogla zaustaviti voz.
Gdje: Spider-Man i The Amazing Spider-Man

10. Sintetički elementi Periodnog sistema elemenata
To su svi oni elementi koji se ne javljaju u prirodi, svi imaju visoke atomske brojeve, nestabilni su i radioaktivni. Do sada ih je sintetizirano 20, od broja 99 do broja 118. Prvi sintetički element je bio plutonijum.
Gdje: Iron-Man 2, kada Tony Stark uz pomoć informacija iz S.H.I.E.L.D. stvori novi element za svoje srce i riješi se paladijuma.

11. Gama-zračenje
Radijacija izaziva mutacije. Većina njih su ružne i loše po organizam. Ipak, neke sorte voća i povrća, recimo ružičasti grejpfrut, su dobijene upravo uz malu pomoć radijacije.
Gdje: The Incredible Hulk

12. Simbionti
Simbionti su organizmi koji žive jedan sa drugim i pri tome oba organizma imaju koristi jedan od drugog, za razliku od odnosa parazit – domaćin. 
Gdje: Spider-Man 3 (Spider-Man, Venom), Carnage (u stripovima)

13. Super-materijali
Adamancijum je ime materijala od kojeg je sačinjen kostur Wolverina. Priča o tome kako je Wolverin dobio svoj adamancijumski kostur je komplikovana, ali je vrlo zgodna da se objasne neke stvari. Naime, “adamant” je riječ koja označava nešto veoma jako i tvrdo, a često se odnosi na dijamant, najtvrđi materijal u prirodi. Dijamant je, zapravo, metastabilna alotropska varijanta karbona, a sav živi svijet na našoj planeti ima karbonsku osnovu. Dijamant od običnog karbona, poput onog u uglju, nastaje u specifičnim uslovima, pod velikim pritiskom, te postoji neka SF logika za cijelu stvar oko Wolverina.

14. Fraktali
Film Doktor Strange se odlikuje specifičnim dizajnom već od uvodne špice: naime, vizuali u ovom filmu su zasnovani na matematici fraktala – ponavljanja određene sheme u matematički preciznom nizu. Gradovi koji se ruše zapravo je jedna te ista slika ponovljena kao fraktal. Isti dizajn se pojavljuje i u Ant-Man.

15. Fenomeni kvantne fizike
Neobičnost fenomena kvantne fizike zaintrigirala je tvorce filmova i nisu im odoljeli u Doktor Strange: neke stvari iz ovog filma bi se mogle objasniti preko prepletenosti čestica, pogotovo preko prepletenosti elektrona i fotona. Međutim, treba znati da su fenomeni kvantne fizike ograničeni na svijet elementarnih čestica i te neobične aktivnosti ne važe za svijet koji je nama na dohvat ruke. Film Ant-Man gets this right: premda nije moguće smanjiti prostor unutar atoma, kao što je to uradio dr Pym, tačno je ono što on kaže kada upozorava Ant-Mana da “ne petlja se regulatorom” jer će se onda smanjiti toliko da će doći u kvantni svijet gdje nama poznati zakoni ne važe.

Autor: Jelena Kalinić
Preuzeto sa portala Nauka Govori