“Maus” izbačen iz obrazovnog sistema u jednom okrugu u Tenesiju (SAD)!
Školski odbor okruga Makmin 10. januara je doneo odluku o sklanjanju grafičkog romana “Maus” Arta Špigelmana iz školskog programa zbog “neprikladnog jezika”.
Art Špigelman je u knjizi “Maus” na jedinstven grafički i pripovedački način prikazao sudbinu svog oca i majke koji su doživeli neverovatne strahote života u okupiranoj Poljskoj i “života” u nacističkom logoru Aušvic. Ova knjiga je 1992. godine nagrađena Pulicerovom nagradom.
Pročitajte: “Maus” – Holokaust prikazan na najiskreniji mogući način
Špigelman je simbolički u ovom ostvarenju prikazao Jevreje kao miševe, Nemce kao mačke, a svinjski lik je pripao Poljacima.
Jedan od članova školskog odbora je objasnio kako je knjiga sklonjena zbog toga što su prikazani obešeni ljudi, činovi ubijanja dece, zapitavši se zašto školski sistem promoviše takve stvari, dok je sam Špigelman ovakvu odluku nazvao “Orvelovskom”.
Maus je čitanje intimnih iskustava Vladeka Špigelmana tokom Drugog svetskog rata, poput čitanja nečijeg dnevnika ili memoara. To nije priča o ratu, već priča o složenosti ljudskog identiteta i duha sa dugotrajnim uticajem straha, tuge, nagrizajućeg besa, duha sa neospornim i prirodnim nagonom da preživi. Kako u ranoj fazi Art kaže svom ocu Vladeku: ,,Želim da ispričam tvoju priču onako kako se zaista dogodila”, samim tim postavlja najbolji pristup kojim čitalac treba da pristupi ovoj priči.
Art intervjuiše svog oca i snima razgovore na diktafon, što mu omogućava da kasnije to pretoči u ilustrovano delo. Priča se konstantno seli iz sadašnjosti u prošlost i tako uobličava celinu identiteta Vladeka Špigelmana nakon onog što je preživeo do osobe kakva je postao u narativnoj sadašnjosti. Čak i sam Vladek nema za cilj da njegova sudbina izazove nečije sažaljenje, niti deluje kivno na one koji su mu nanosili zlo, već svoja iskustva iz holokausta prepričava kao anegdote.
