“Balada o slanom moru” – Prvi vetar u Kortovim jedrima

Strip kao umetnost, kao rođak književnosti i slikarstva, dobija na težini zbog Huga Prata. Zbog činjenice da je čovek toliko živopisne biografije izabrao da bude stvaralac devete umetnosti, a bio je jedan od najvećih.

Saga o najvećem šmekeru na svih sedam mora, započinje 1967. u magazinu Narednik Kirk u kome Hugo Prat serijalizovano i po prvi put objavljuje grafički roman koji će ga proslaviti. Balada o slanom moru će postati kompletna dve godine kasnije i svet upoznaje Korta Maltezea.

Mornar bez otadžbine, lutalica i romantični razbojnik mačijeg pogleda – tako u kratkim crtama može da se opiše Korto, antijunak čije je ime poznato svakom pravom ljubitelju stripa i bez koga poznavanje ove grane umetnosti nije kompletno.

Korto Malteze je strip koji svoje čitaoce vodi kroz brojne avanture širom zemaljske kugle na talasima Pratovog privatnog života. Tvorac kultnog serijala je živeo punim plućima i obišao je većinu mesta u koje je smeštao svog najpoznatijeg junaka i tamo sticao prijatelje, ljubavi i neverovatna iskustva.

Balada, priča kojom je sve počelo, inspirisana je knjigom Henrija de Vira Stekpula “Plava laguna”. Umberto Eko, slavni italijanski pisac i obožavalac Korta, u Pratove motivacije ubraja i Melvila i Kolridža. No, nebitno šta je stvorilo prvu trunku inspiracije za ovaj strip. Glavno je da se zrno peska pretvorilo u biser i delo za večnost .

Balada o slanom moru radnjom je smeštena u Melaneziji, u sam osvit Prvog svetskog rata. Pored Korta, prati dvoje bogatih šiparaca Kaina i Pandoru koji postaju brodolomnici i pukim slučajem dopadaju šaka ludom i zločestom Raspućinu u čijoj glavi se brzo javlja ideja o otkupu. Mala lađa kapetana Raspućina je na putu da za račun Nemaca presretne holandski brod i zapleni mu tovar uglja. Na putu ka izvršenju misije, nailaze na još jednog brodolomnika, kapetana Maltezea koga je pobunjena posada bacila u more.

Korto i Raspućin, čiji će odnos u kasnijim epizodama igrati na frekvencijama prijatelj – neprijatelj, su u službi misterioznog gusarskog vođe Monaha koji morima Okeanije gospodari sa Eskondide, ostrva čija je lokacija tajna. Monah se sa svojim ljudima stavio u službu nemačkog admiraliteta i to daje jak politički momenat u stripu, koji će biti vitalan do samog kraja. Pored političkih previranja između kolonijalnih sila, spremnih da uđu u rat, javlja se misterija o Monahovom identitetu i blagu koje će izazvati pohlepu i zakomplikovati stvari. Naravno, tu su i lične priče, pre svega Kaina i Pandore.

Likova u Baladi ima jako puno i Prat svakome od njih pruža odličnu karakterizaciju, bez obzira na to da li se pojavljuju na pet ili sto strana. Raznolikost njegovih likova je izuzetna i svaki od njih prolazi sopstveno putovanje dok se smenju stranice.

Dijalozi koje Prat piše su tek nešto posebno. Svkoro svaka izgovorena rečenica njegovih likova je poetična u toj meri da liči na stih pesme. Način na koji oblikuje misli, bez nepotrebnih ukrasa ostavlja pečat na pripovedanje ovog genija.

Pročitajte: “Čovek iz Nove Engleske” – Avantura jednog probisveta

Kada se govori o crtežu u Baladi, jasno je da Prat još uvek nije razvio do kraja jedan od najprepoznatljivijih stilova u svetu stripa. Ipak, do kraja ove pripovesti on će doći na domak kvalitativnog vrha svog minimalizma. Ta evolucija crteža koja može da se isprati u Baladi dodaje na njenom vizuelnom značaju jer u ovoj knjizi imamo gotovo kompletan razvoj jednog od najznačajnijih autora u istoriji najlepše umetnosti.

Morski pejzaži su nešto na čemu se mora zadržati kada se obrađuje Balada o slanom moru. Svakim takvim panelom ispričana je jedna zasebna pričа prikazana u igri talasa, oblaka i prizorima različitih tipova brodova sa početka dvadesetog veka. Još jedan adut su galebovi koji su nacrtani tako da se često stekne opravdani utisak da su i oni likovi ove neprevaziđene priče.

Lepoti crteža dodatno doprinosi akvarel kolorisanje Patricije Canoti čija paleta miluje čulo vida i tera da se izdvoji još malo vremena pre nego što se pređe na sledeću sliku i sledeći deo priče.

Dinamika u linijama Huga Prata je još jedna od brojnih nabrojanih i nenabrojanih posebnosti ovog dela i njegovog autora. Postoji neka posebna estetika pokreta, a ni jednog trenutka se ne stiče utisak zamrznutosti slike u vremenu već sve teče od panela do panela i od table do table, čak i kada se crtež upija na tenane.

Balada o slanom moru je književno i stripovsko delo koje zaslužuje da bude oredmet eseja, seminarskih i diplomskih radova. Zaslužuje da uđe u lektiru i da bude obrađivana mnogo detaljnije nego što jedan ovakav tekst dozvoljava.

Ovo remek delo je na srpskom objavio Darkvud u koloru, na ćirilici, sa izuzetno puno pripratnog materijala i u opremi vrhunskog kvaliteta.

Autor: Nikola Tasković

POGLEDAJTE I OVO: 

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x