100 najuticajnijih stranica američkog stripa, stranice 91-95

0

I u 21. veku nastali su mnogi kultni stripovi u Americi. Ovo je jedan deo onih najuticajnijih na strip industriju.

Serijal tekstova o 100 najuticajnijih stranica američkog stripa vam donosimo kako bi malo bolje približili čitateljima sa ovih prostora dešavanja u američkom stripu kroz istoriju. Stranice su odabrane od strane tima profesionalaca, kritičara, novinara i istoričara koje je okupio američki magazin Vulture.

All-Star Superman No. 1 (2005)

Pisac: Grant Morrison; Crtač: Frank Quitely; Kolor i mastilo: Jamie Grant;

Krajem 90-ih, Grant Morrison je bezuspešno pokušao da postane redovni pisac Superman serijala kao deo tima uz Mark Waida, Mark Millara i Tom Peyera, tima koji je trebalo da preuzme četiri mesečna Superman naslova. Nazvali su ga “Superman Now”, ali nisu planirali da reboot-uju lika, već da naprave male izmene kako bi ga učinili aktuelnijim, zadržavajući još uvek aspekte svake prethodne inkarnacije lika. Bio je to smeo plan i u početku se činilo da će  DC to podržati , ali je izdavačka kuća na kraju otišla u drugom smeru. Morrison je smatrao da je njegova šansa za pisanje Supermana prošla, ali nakon što je Morrison 2004. napustio u Marvel Comics, potpredsednik DC-a, Dan DiDio, ponudio mu je mesto u novom serijalu stripova pod nazivom All-Star, gde bi vrhunski kreatori strip industrije mogli da ispričaju priče o najvećim DC-ijevim superherojima koristeći bilo koji kontinuitet koji im je odgovarao.

Morrison se udružio s dugogodišnjim saradnikom Frankom Quitely-em kako bi stvorio All-Star Superman, koji u 12 epizoda pričaja bezvremene priče o legendarnom superheroju. Morrison je imao nameru da olakša iskustvo čitanja i dugogodišnjim fanovima i novim, mladim čitaocima. Taj cilj povezan je sa sjajnom početnom stranicom serijala, na kojoj su Morrison i Quitely (i digitalni inker Jamie Grant) saželi Supermanovu celu priču o poreklu u samo četiri panela, od kojih svaki sadrži samo dve reči. Impresivno je da im je ideja čak i pala na pamet, ali je neverovatno da su Morrison i Quitely zapravo uspeli da je realizuju. Serijal je postao instanti klasik i zahvaljujući srdačnom optimizmu u tretiranju Supermana od strane Morrisona i Quitely-a.

Fun Home (2006)

Autor: Alison Bechdel

Dva poglavlja grafičkog memoara strip crtačice Alison Bechdel iz 2006. godine Fun Home: A Family Tragicomic, videli smo da je “Fun Home” skraćenica za “pogrebnu kuću”, gde je Alisonin otac Bruce, srednjoškolski učitelj engleskog, honorarno radio i bio gradski mrtvozornik – i potrebno je dve sekunde čitanja da shvatimo da Bechdel domaćinstvo može biti zabavno. Među pričama utkanim u Alisonin lavirint, ona kompulzivno priča o sklonosti svog oca Brucea ka tinejdžerima i njenom bebisiteru Alison izlazi iz toga kao lezbijka što je posledica obrnute očeve zatvorene homoseksualnosti, koja postaje sve otvorenija tajna i Bruceovog očiglednog samoubistva, dve nedelje nakon što je njegova supruga zatražila razvod. Tako da Fun Home nema nedostatak dramatičnih stranica, ali malo je onih koji su tužno prkosni ili tako tiho inovativni kao što su ove stranice oca i ćerke gde se voze i konačno su sami. Vraćajući se kući sa fakulteta, Alison se nadala nekoj vrsti prihvatanja od strane svog oca i otvorenosti u vezi sa njihovom „zajedničkom sklonostima“ ka istom polu. Fun Home važi za književnost visokog nivoa.

American Born Chinese (2006)

Autor: Gene Luen Yang; Kolorista: Lark Pien

Dok sedi u apotekarskoj radnji, Jin Vang, kinesko-američki školarac, pokušava da razloži starom prodavcu svoju ličnu opsesiju: Transformersi. On obožava i mašta o ideji da može da se preobrati u druge stvari, poput kamiona koji može postati borbeni robot. To nije trik, kaže prodavačica, „sve dok ste spremni da oduzmete dušu.“ Ova rečenica predstavlja poveznicu identiteta autora Gene Luen Iang, Amerikanca, rođenog Kineza, u kojoj se Jin, dete imigranata, bori da distancira se od svoje kineske baštine, od očajničke želje da se asimilira u belačku američku kulturu.

U svom triou međusobno povezanih priča, Gene Luen Yang igra sa vatrom, jer proziva rasističke tipove i bavi se internalizovanim rasizmom, toliko da su neke knjižare u početku odbile da ga prodaju. Njegovo spajanje budističke kulture sa Jangovim pobožnim katolicizmom i dalje inspiriše nove kritike. Pa ipak, postao je klasik savremenog stripa i azijsko-američke literature. Jang-ov pristupačan jasan stil i nadarenost za humor izrastaju u strašno ozbiljnu priču koja istražuje teme mržnje prema sebi i izdaje sebe. Prvi grafički roman koji je nominovan za Nacionalnu nagradu za književnost za mlade ljude, i prvi koji je osvojio Printz nagradu za književnost, American Born Chinese postao je prelomna knjiga za Yanga i njegovog izdavača, First Second, i jedan od prepoznatljivih stripova među mladim čitaocima. To je dovelo i do toga da je Yang postao nacionalni ambasador za književnost mladih u 2016-2017 – još jedan ključni segment za strip stvaralaštvo.

Scott Pilgrim Gets It Together (2007)

Autor: Bryan Lee O’Malley

Kada su reference na video-igre postale ležeran deo u Scot Pilgrimu Bryan Lee O’Malley-a, oni izgledaju kao još jedno kulturno merilo za ljude rođene 80-ih. U pitanju je još jedan slučaj O’Malley-eve stilske svemogućnosti, ogovaranje geek kulture pored mange i animea, avanturističkih knjiga, sitkom mudraca, veganskih recepata i indie roka. Na kraju serije sa šest epizoda, video igre su postale O’Malley-eva sveobuhvatna željena metafora za ljude u 20-tim godinama – onaj nemogući RPG kroz koji smo svi prošli i kovali svoje identitete. Te godine mogu izgledati bezoblične i usmerene, tako da je gotovo iz ljubaznosti O’Malley dao svom prokletom glavnom junaku Scottu Pilgrimu puno oružja za otključavanje, bodova i experience-a za svaku pobedu i sve više nametnutih neprijatelja da porazi. Šale o video-igrama O’Malley-a postaju apsurdnije i relatabilne u istoj meri.

O’Malley-eva olovka se snažno okreće između stilova: Ovde, on objedinjuje osmobitne fontove i manga stil koji j inspirisao Pilgrima. On je pomogao drugim umetnicima da shvate da bi mogli da ubace ovaj stil u svoj rad.

Smile (2010)

Autor: Raina Telgemeier; Kolorista: Stephanie Yue

U 21. veku do sada, jedna od svetlih tačaka u mučnoj izdavačkoj mainstream industriji bili su stripovi. Grafički roman i mange su jedno od retkih područa rasta poslednjih godina. A od 2016. godine, otprilike 5% ukupne prodaje grafičkih romana dolazi iz pera jedne žene, Raine Telgemeier. Prema dostupnim podacima Bookscan-a, to je 1.3 miliona primeraka prodato za 14.4 miliona dolara. To jejako puno stripova.

Telgemeier je započela svoj originalni rad 2010. godine sa Smile-om, autobiografskim stripom o njenim nesrećama iz detinjstva sa stomatologom. Smile i njeni sledeći naslovi (Drama, Ghosts, Sisters) toliko su dominirali na listama najprodavanijih da su možda u New York Times-u svoju listu 10 najprodavanijih romana mogli preimenovati u ”The Raina Telgemeier Weekly Sales Rankings”. Neverovatni uspeh Telgemeierove i glasan apetit za njenim radovima ukazuje na to da je, u stripovima, budućnost zaista ženska.

Najuticajnije stranice američkog stripa 86-90  možete videti OVDE.

Poslednji tekst: 100 najuticajnijih stranica američkog stripa 96-100 vas očekuje naredne nedelje.

Izvor: Vulture

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x